Prvi obroci dohrane

Prvi obroci dohrane
Početkom dohrane nailaze važni trenuci u rastu i razvoju djeteta, koje je do 6 mjeseci bilo hranjeno isključivo mlijekom. Dobro je kao prve obroke ponuditi kašice slatkog okusa, lako probavljive. U početku količina obroka iznosi tek nekoliko žličica. Dijete koje je do sada hranjeno samo mlijekom, mora se postupno naviknuti na novi okus, konzistenciju hrane (polutekuća) i novi način hranjenja - žličicom. Jelovnik dohrane mora biti raznolik, a treba sadržavati sve potrebne prehrambene tvari kada se jedan obrok na prsima ili zamjenskog mlijeka zamijeni kašicom.
Kada dijete navrši 6 mjeseci, mlijeko ne zadovoljava u cijelosti njegove prehrambene potrebe rasta i razvoja. Kosti i mišići rastu brzo, aktivno kretanje i rad mišića svakim danom su napredniji, što zahtijeva veću količinu energije. Ako je dijete bilo hranjeno isključivo majčinim mlijekom, prema preporuci Europskog pedijatrijskog društva, u cilju prevencije poremećaja probavnog sustava, s dohranom se započinje kada dojenče navrši 6 mjeseci.
Početak dohrane vrlo je osjetljiv trenutak jer do te dobi dijete ne samo što ne poznaje drugi okus, osim slatkog okusa mlijeka, nego nije u stanju niti dobro gutati hranu, koja nije tekuća. Preporuča se nakon navršena 4 mjeseca (od 4-6) kao uvod u dohranu dati koju žličicu homogenizirane kašice od kruške ili jabuke, koja nije potpuno tekuća, a niti kruta (semisolid food), kako bi dojenče naučilo gutati i bilo spremno na potpunu zamjenu jednog mliječnog obroka kada navrši 6 mjeseci.
U početku je bolje ponuditi hranu blagog i slatkog okusa, koja je lako probavljiva: kašice od rižinih i kukuruznih pahuljica kojima je dodano voće (jabuka, kruška, banana) te povrće kao što su mrkva i krumpir.
Postupni unos svake od namirnica je pravilo koje se mora poštovati: ne više od dvije vrste nove namirnice na tjedan u vrlo maloj količini, ali uvijek prateći savjet pedijatra prema kalendaru dohrane. Na ovakav način dijete se malo pomalo navikava na nove okuse, a roditelji mogu promatrati reakciju djetetovog organizma, npr. pojavu alergije ne neku namirnicu. Ako dijete odbija neku vrstu hrane, ne treba pod svaku cijenu nastojati da ju prihvati. Bolje je pričekati nekoliko dana i pokušati ponuditi ponovno.


Kašice od povrća
Kao osnovni sastojak prvih kašica od 6 mjeseci nadalje koriste se mrkva, krumpir i tikvice. Postupno se uvode druge vrste povrća intenzivnijeg okusa:
- od 7-8 mjeseci mogu se uvesti mlade mahune, tikvice, blitva i malo kasnije špinat
- od 8-9 mjeseci jelovnik se može proširiti na šparoge, artičoke, kelj
- od navršenih 10 mjeseci dojenče može dobiti rajčicu (pasiranu) i luk.
U izboru povrća treba poslušati savjet izabranog pedijatra. Pri nabavci vodite računa o podrijetlu i izgledu (mlado svježe povrće). Povrće treba vrlo dobro oprati, oljuštiti ili ostrugati koru (kao u slučaju mrkve). Ne smije se predugo čuvati u hladnjaku. Izreže se na sitne dijelove i kuha u 400 mL vode (dvije šalice) kroz jedan sat. Kada je povrće kuhano, procijedi se i usitni (mikser ili pasira kroz posebno sito).
U 200 mL juhe od povrća (sadrži minerale), doda se 3-4 žličice raskuhane riže ili rižine pahuljice ili posebne kukuruzne pahuljice odnosno škrob te 2-3 žličice pasiranog ili miksanog povrća. Kao začin dodaje se ekstradjevičansko maslinovo ulje, ulje kukuruza ili suncokreta. Ostatak kuhanog povrća može se čuvati u hladnjaku kroz 24 sata.
Kao alternativa pripremi kašica mogu se koristiti gotovi pripravci jer su pripremljeni od kvalitetnih i kontroliranih sirovina. Kada se bočica otvori, može se čuvati u hladnjaku kroz 24 sata.

Žitarice (cerealije)
Spadaju među prve namirnice u jelovniku dohrane dojenčeta jer sadrže ugljikohidrate - kompleksne šećere, koji osiguravaju organizmu energiju kroz duže vrijeme. Ove tvari su ”gorivno” neophodno organizmu da obavlja svoje vitalne funkcije. U početku dohrane daju se žitarice koje ne sadrže gluten, a to su prvenstveno riža i kukuruz jer su lako probavljive.
Gluten je protein, kojeg sadrže žitarice kao što su pšenica, ječam, raž, i u djece koja imaju predispoziciju, mogu izazvati celijakiju, bolest praćenu nizom ozbiljnih problema sa strane probavnog sustava (želuca i crijeva), što ima štetne posljedice na daljni rast i razvoj djeteta, ako se bolest ne prepozna i ne liječi. Prvi simptom su proljevi s poremećajem apsorpcije šećera, masti i bjelančevina te vitamina i minerala (željezo) uslijed oštećenja resica tankog crijeva.
Ne postoji još način na koji bi se mogla utvrditi sklonost celijakiji prije pojave simptoma bolesti. Sve više se preporuča odložiti unos glutena za kasnije razdoblje prve godine (8 mjeseci), a ne s navršenih 6 mjeseci kako je to bilo ranije. Pri pojavi sumnjivih simptoma i poremećaja probave svakako se treba javiti pedijatru. Ako dijete i ima prirođenu sklonost pojavi celijakije i simptomi se jave, eventualne reakcije neće biti tako teške kao u slučaju da se gluten uvede u dohranu ranije. Uslijed celijakije dolazi do zastoja u rastu i gubitka težine, slabokrvnosti, sklonosti infekcijama i drugim poremećajima, što se očituje i u psihi djeteta (ponašanje, raspoloženje).
Ako se djetetu ne sviđa okus riže, mogu se ponuditi mliječne kašice, koje su slađeg okusa, priređene od najfinijih rižinih ili kukuruznih pahuljica odnosno brašna. Sadrže i mlijeko u prahu, koje je podvrgnuto posebnom postupku, tako da ga dojenčad dobro podnosi, a potrebno je samo dodati vodu (obično su dodani minerali i vitamini te voće).
Uvijek pri uvođenju svake nove namirnice treba se držati pravila: male količine, koje se postupno povećavaju ovisno o reakciji djeteta. Žitarice su uz unos energije vrlo značajna namirnica zbog sadržaja vitamina iz skupine B. Žitarice kao što su pšenica, ječam i zob daju se kao dodatak kašicama od povrća i voća, kao i posebna tjestenina za najmlađe malog formata od mekog zrna, a postupno nakon godine dana uvodi se obična tjestenina.

Začini
Maslinovo ulje
Da bi obrok kašice od povrća bio ukusniji i imao veću prehrambenu vrijednost, dodaje joj se 5 grama djevičanskog maslinovog ulja, koje se dobije hladnim prešanjem plodova.
Za razliku od masti životinjskog podrijetla, kao što je maslac, koji sadrži zasićene masne kiseline štetne po zdravlje, ekstradjevičansko maslinovo ulje sastoji se najvećim dijelom od nezasićenih masnih kiselina, koje imaju veliko značenje kasnije u odrasloj dobi u prevenciji bolesti srca i krvnih žila. Ekstradjevičansko maslinovo ulje sadrži jedno- i višestruko nezasićene masne kiseline, koje se definiraju kao esencijalne jer ih organizam ne može sam stvarati i moraju se unositi hranom. Neophodni su za rast djeteta, pomažu djelovanje ”dobrog” kolesterola (HDL), kao i formiranje struktura mozga i mrežnice oka. Maslinovo ulje sadrži i antioksidante (npr. vitamin E), tvari koje imaju sposobnost da spriječe starenje stanice te djeluju na prevenciju bolesti srca i krvnih žila
Ekstradjevičansko maslinovo ulje sadrži u odnosu na druge vrste (maslinovog) ulja malo kiselina te je stoga znatno lakše probavljivo. I ovaj vrlo korisni začin treba koristiti umjereno jer daje jednako kalorija kao i druge vrste ulja: 10 grama (1 žlica) maslinovog ulja ima 90 kalorija. Danas se proizvode i posebna ulja namijenjena potrebama najmlađih, koja osiguravaju prehrambene potrebe rane dobi. Masline se beru u pravom trenutku zrelosti plodova, kako bi se dobio ujednačeni okus, primjeren najmlađima i potpuna kvaliteta namirnice. Posebna ulja za djecu obogaćena su vitaminom A (važnim za kožu i vid) te vitaminom D (za kosti i zube). Vitamin E usporava proces starenja stanica i jača obrambene sposobnosti organizma, što pridonosi prehrambenoj vrijednosti ekstradjevičanskog maslinovog ulja.

Sir
Ribani sir, tipa parmezana, može biti vrlo koristan i ukusan dodatak kašicama od povrća i obroku dječje tjestenine krajem prve godine života. Sir je bogat bjelančevinama i mineralima, a sazrijevanjem postaje i lakše probavljiv. Svaki sir sadrži znatnu količinu kalcija, a već mala količina (žličica - 5 grama) zrelog ribanog sira znatno pridonosi prehrambenoj vrijednosti obroka.
Blagi posebni svježi sir za ranu dob, daje se i kao zaseban obrok. Mama ga može pripremiti kod kuće (vidi ”Bebe kuharica”), a proizvodi se i poseban industrijski pripremljen sir za najmlađe u praktičnom pakiranju. I ova vrsta sira može se dodati kašici od povrća, prirediti s dječjim keksom i/ili voćem.

Bez dodatka soli i šećera
U prvoj godini života dječjim obrocima ne dodaje se sol i šećer. Dobro je da se dijete navikne na prirodni okus hrane, a ionako mnoge namirnice sadrže natrij i dodatni unos soli potpuno je nepotreban. Na taj način dijete stječe pozitivne navike, a vrši se i prevencija povišenja krvnog tlaka u odrasloj dobi.
Ni konzumni (kristal) šećer ne daje se djeci prije navršene godine dana, a u prirodnom obliku šećer se nalazi u mnogim namirnicama: voće (fruktoza - voćni šećer), mlijeko (laktoza - mliječni šećer). Majčino mlijeko sadrži 7% laktoze, a ovaj se šećer dodaje zamjenskom mlijeku za dojenčad u podjednakoj ili malo većoj koncentraciji (7-8%). Ako je hrana previše zaslađena, dojenče se rano navikne na veću količinu šećera, što rezultira prehrambenim navikama, a štetna je i za zube zbog fermentacije ostatka šećera u ustima (karijes).

Gotovi obroci dječje hrane (industrijski)
Za pripremu kašice od povrća mogu se koristiti i gotovi obroci homogeniziranog pripravka, koji se razrijedi u šalici kipuće vode (40 grama homogeniziranog povrća u 200 mL vode). Gotovi proizvodi dječje hrane praktična su zamjena za svježe povrće, pod uvjetom da proizvođači daju jamstvo da povrće, koje se koristi, ne sadrži kemijske proizvode, štetne za djetetov organizam. Gotovi proizvodi su lakše probavljivi u odnosu na svježe jer prolaze kroz poces najfinijeg usitnjenja vlakana. Kada je bočica jednom otvorena, može se čuvati u hladnjaku kroz 24 sata, pod uvjetom da je dobro ponovno zatvorena vlastitim poklopcem.

Autor: Prim. mr. sc. dr. Ružica Duplanćić-Šimunjak, pedijatrica