Kašice od povrća

Svježe povrće donosi malo kalorija, ali je zasitno i donosi organizmu dragocjene tvari za odvijanje niz funkcija. Povrće je namirnica značajna za pravilan rast i zdravlje dojenčeta. Povrće je dobra osnova zdrave i dobro usklađene prehrane jer obiluje nizom za organizam važnih tvari. To je namirnica niske kalorične vrijednosti jer sadrži vrlo malo masti, ali je vrlo zasitna, zbog čega se i naveliko preporuča konzumiranje povrća. Povrće je lagana hrana, lako probavljiva i većina dojenčadi dobro ju prihvaća. Kašice od povrća mogu se uvoditi već na samom početku dohrane.

Korisne tvari koje povrće sadrži

VITAMINI
Vitamini su tvari korisne za mnoge funkcije organizma, kao što je rast i odvijanje kompleksnih biokemijskih procesa u stanicama, za asimilaciju drugih supstanci, kao što su bjelančevine i lipidi (masti) te ugljikohidrati (šećeri).
U povrću se nalaze sljedeći vitamini:
• Betakaroten – preteča vitamina A, koji je osnova za rast, umnažanje i obnovu tkiva (i stanica), ima značajnu ulogu u dobroj funkciji vida te imuniteta (tj. prirodnoj obrani organizma), važan je za zdravlje kože te sluznica. Uz to je vitamin A snažan antioksidant i štiti stanicu od starenja. Nalazi se osobito u povrću žute i narančasto-crvene boje kao što su mrkva, tikvice (buča), rajčica i paprika, te tamno zelene kao što su špinat i blitva.
• Vitamini B skupine – imaju važnu ulogu u zaštiti tkiva, sudjeluju u formaciji crvenih krvnih stanica (eritrocita) – posebice vitamin B9 (folna kiselina), kao i B12 (cijankobalamin) djeluju da funkciju živčanog sustava, čuvaju probavni sustav (posebice crijevo), pomažući u metabolizmu i apsorpciji šećera. Sadrže ih šparoge, brokula, artičoke, cvjetača i mahunarke (leguminoze).
Vitamin C – jača imunološke sposobnosti organizma, pomaže u asimilaciji željeza, sudjeluje u formaciji kolagena – bjelančevine koja je neophodna u stvaranju vezivnog tkiva kože. Također je značajan antioksidant. Vitaminom C obiluju paprika, rajčica i peršin. Budući da je ovaj vitamin termolabilan i toplina ga razara, dobro da se povrće priprema kuhanjem na pari ili lešo.

Ostale korisne tvari
• Radi se o biljnim pigmentima, koji voću i povrću daju boju. U prirodi su vrlo brojni:
Karotenoidi daju žutu, narančastu i crvenu boju. Od osobitog su značenja za vid (vidni purpur – rodopsin – nalazi se u stanicama mrežnice oka), za razvoj staničnog epitela koji oblaže kožu i sluznice. Likopen je također jedan od karotenoida sa snažnim antioksidantnim svojstvom, a puno ga ima u rajčicama. Sadržaj ovisi o zrelosti povrća – što je rajčica zrelija, sadrži ga više. Toplina mu ne škodi i nakon kuhanja se lakše asimilira.
• Klorofil je odgovoran za zelenu boju. Potiče sintezu hemoglobina, krvne boje koja prenosi tkivima kisik te formaciju crvenih krvnih stanica i pridonosi izmjeni stanica. Klorofil sadrži zeleno povrće, posebice špinat.
• Kvercetin daje bijelu boju, pomaže organizmu savladati upalu i alergije, djelujući kao prirodni antihistaminik. Pomaže resorpciju vitamina C i djeluje kao antioksidant. Ovom bojom obiluje luk (crveni, srebrenac).

MINERALNE SOLI
To su tvari neophodne za zdravlje organizma. Svakodnevno ih organizam izlučuje preko mokraće, znoja i stolice (fecesa) i moraju se ponovno nadoknaditi svaki dan. U povrću se nalaze sljedeće mineralne soli:
• Kalij koji regulira ravnotežu vode i soli glavni je mineral stanice, djeluje na funkciju bubrega, pomaže aktivnost živaca i mišića i čuva koštano tkivo. Ima ga u rajčicama, mrkvi, krumpiru, šparogama, radiču, cvjetači. Povraćanjem i proljevom organizam može izgubiti znatnu količinu kalija te se stoga u tekućinama za rehidraciju (oralne rehidracijske otopine) nalazi i kalij.
• Kalcij je neophodan za rast kostiju i zubi, kao i održanje čvrstoće koštanog sustava kroz cijeli životni vijek. Kalcij regulira kontrakciju mišića (i srčanog mišića također), ima značajnu ulogu u procesu zgrušavanja krvi te prijenosu živčanih impulsa. Ima ga u značajnim količinama u brokuli i špinatu.
• Magnezij je važan mineral za kosti i zube, djeluje na prijenos živčanih impulsa, na kontrakciju i relaksaciju mišića, djeluje na metabolizam ugljikohidrata i bjelančevina (zajedno s drugim biokemijskim reakcijama, koje se odvijaju u organizmu), stimulira apsorpciju kalcija, fosfora, natrija i kalija. Ima ga u špinatu, brokuli, blitvi.
• Željezo služi u formaciji crvenih krvnih stanica – eritrocita, djeluje na funkciju središnjeg živčanog sustava, na aktivnost brojnih enzima, koji sudjeluju u proizvodnji stanične energije. Da bi se olakšala asimilacija željeza iz povrća koristan je vitamin C. Željezo se nalazi u povrću zelenog lišća kao što je špinat. Iskoristivost željeza biljnog podrijetla ipak je znatno manja nego što se to nekada mislilo.

BILJNA VLAKNA
• Radi se o tvarima koje organizam ne apsorbira te stoga ne unose energiju, ali su vrlo korisne za crijevo jer potiču i reguliraju njegovu aktivnost.
• Vlakna koja se nalaze u povrću su povrh svega topiva: povećavaju količinu fekalne mase (tj. stolice), ubrzavaju prolaz kroz crijevo i smanjuju vrijeme kontakta stolice s crijevnom sluznicom i vrlo su korisne kod zatvora (tvrde stolice koja zaostaje u crijevima).
• Zbog ovih svojstava vlakana u povrću djetetu ne treba davati prevelike količine vlakana jer mogu pretjerano nadražiti crijeva s posljedicom napuhavanja i kolika uslijed stvaranja veće količine plinova.
• Dobro je postepeno privikavati organizam na prihvaćanje ovih tvari. U početku se daju kašice od mrkve, tikvica i krumpira jer sadrže vrlo malo vlakana, a zatim postupno prijeći na one koje su znatno bogatije vlaknima, kao npr. špinat, blitva i brokula.

VODA
• Jedna od posebnih karakteristika povrća je i visoki sadržaj vode (75-95%), dok su ugljikohidrati, bjelančevine i masti nazočni u vrlo malim količinama. Povrće stoga pridonosi održanju ravnoteže vode i soli u organizmu djeteta.
• Voda ima veliko značenje za odvijanje svih biokemijskih procesa u organizmu, ona je sredstvo prenošenja svih prehrambenih tvari, a ima veliku ulogu u regulaciji temperature tijela. Sprječava i nastanak opstipacije. Tijekom ljetnih mjeseci uvijek se preporuča prehrana povrćem i voćem jer ove namirnice pridonose boljoj hidrataciji organizma, koji pojačanim znojenjem pri višoj vanjskoj temperaturi gubi dio tjelesne tekućine.

Autor: Prim. mr.sc. dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatrica