suncemojemalo
Online
Ukupno je: 1 korisnik/ca online; 0 registriranih, 0 skrivenih i 1 gost. :: 1 Bot

/

Najviše korisnika/ca istovremeno online bilo je: 67, dana sri tra 27, 2011 7:39 am.

Prehrana trudnice

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Prehrana trudnice

Postaj  Tanja on ned sij 03, 2010 6:01 pm

Prehrana trudnice

U većine trudnica u početku trudnoće, prva dva-tri mjeseca
javlja se odvratnost prema hrani. Prvih 12 tjedana te trudnice
zadržavaju raniju težinu ili dobiju oko 1-2 , a neke ćak i smršave zbog
mučnine i povrčanja. Mućnina i povračanje su uvjetovene hormonskim
promjenama u trudnoći, pretežno lučenjem hormona posteljice. Prvih 12
tjedana posteljica najviše luči hormon zvan "humani korionski
progesteron" ( HCG), koji potiće lučenje hormona progesterona. Nakon
12-og tjedna znatno se smanjuje lučenj HCG-a jer posteljica započinje
lučenje drugih hormona, a samim tim kod većine trudnica prestaju
mučnine i povračanje. Naime u drugom tromjesečju novi raspored hormona
uzrokuje lučenje insulina što kod trudnica dovvodi do osječaja
gladi.Osječaj gladi tjera trudnicu da jede , a nova hrana opet povisuje
razinu glukoze u krvi, luči se novi insulin i tako se stvara začarani
krug.

Prehrana tjekom trudnoće vrlo je važna jer je normalna
prehrana preduvjet za uspješan rast i razvoj djeteta u maternici, a
abnormalna prehrana može pridonjeti nastanku komplikacija u majke.

Potreba prehrane mršavih i pretilih žena

Pri
prehrani trudnice postavlje se pitanje , postoji li razlika u prehrani
trudnice koje počinju trudnoću mršave, primjereno uhranjene i pretile.
Naime cilj prehrane tokom trudnoće je izbjeći komplikacije sa strane
mjake i djeteta. U mjaki koje prekomjerno jedu, ćesto je povišen tlak,
a češće i prerano rađaju. a kod onih koje nedovoljno jedu čest je
usporen rast i razvoj djeteta.

U pravilu, žene koje su u
trudnoću ušle kao mršave trebale bi što više jesti a žene koje su u
trudnoću ušle pretile trebale bi manje jesti. Razlika se posebno odnosi
na pretile žene. Mršavim ženama se preporuča prirast težine od ok 14 kg
a pretilim ženama oko 8 kg.
Jeli žena premršava ili pretila doznaje
se iz tzv. indexa tjelesne težine (BMI). BMI se dobije kad se postojeća
težina pomnoži sama sobom i podjeli visinom. (npr. žena vioka 160 i
teška 60 kg ima sljedeći BMI : 60x60=3600 podjeljeno sa 160 = 22.5.
Mršavima se smatraju žene s BMI manjim od 19.8, primjereno uhranjene s
BMI 19.8-26 i pretilima one s BMI većim od 26.00)

Koliko treba jesti trudnica

Zdrava,
normalna trudnica za zadovoljenje svoji potreba i za razvoj djeteta
treba tjekom trudnoće od prilke 2200-2400 kalorija dnevno. Osim toga
trudnice koje su zbog koplikacija primorene na mirovanje i ležanje,
dnevna kalorična potreba ne prelazi 1800 kalorija dnevno. U svijetu
medicinskih stručnjaka preporuča se da prirast tjelesne težine za
vrijeme trudnoce bude ok 12-13 kg. Takve trudnice obično rađaju djecu
od oko 3500 g , razumljivo ako nema drugih komplikacija trudnoće. Takva
su novorođenčad s najmanjim komplikacijama, bez žutice, šećerne
bolesti, bez smetnji disanja, baz drugih metaboličkih smetnji.

Što i kako jesti

Zdrava
žena životne dobi 20-40 godina, vrijeme kad žene zanose i rađaju, koja
ne obavlja teški fizički posao, dnevno treba za svoju prehranu oko 2300
kalorija. Nakon prva tri mjeseca, dakle kada prestanu mučnine, trudnica
treba oko 200 kalorija više, pa tako umjesto u prosjeku 2300 treba 2500
kalorija dnevno.
Što znači tih 200 kalorija? Npr 200 kalorija ima
80 g kruha, 3 dcl punomasnog mlijeka ili 6 dcl obranog mlijeka, 4
jabuke, 30g maslaca, oko 50 g riže ilio tjestenine i tome slično.
Naime
bitno je da trudnica zna da nije toliko bitno jesti za dvoje, znači ne
smije se jesti dvostruko, najbitnioje je da se jede kvalitetno.

Dnevni obroci

Ukupnu
količinu hrane, u skladu s potrebom, valjda rasporediti na 5 dnevnih
obroka : zajutrak, doručak, ručak, užina i večera. Trudnica na
jelovniku za zajutrak treba oko 400 kalorija - što je primjerice šalica
mlijeka, jedna kriška kruha, 10 g maslaca te 25 g marmelde ili jedno
jaje. Doručak je slabiji, ne treba unjeti više od 300 kalorija: kriška
kruha s maslecem, dva komada voća. Ručak obično sadrži oko 900
kalorija, sastoji se od juhe s tjesteninom, oko 100 g mesa, 200 g
krumpira, kriške kruha i začina. Užina je opet oskudnija : dovoljni su
kriška kruha s marmeladom i jedan jogurt (oko 3oo kalorija) . Večeru je
bolje ućiniti oskudnijom, ne iznad 400 kalorija, može biti od kuhanog
povrča ili mliječna, te prije spavanja ju dopuniti s oko 200 kjalorija
( kriška kruha, jedan komad voća, sok)

Djelovanje hranjivih tvari, minerala, vitamina u prehrambenim tvarima

Bjelančevine

-Neophodne
su za stvaranje novih stanica te razvoj djeteta, ali i za rast
posteljice, maternice, dojki, povečanje količine majčine krvi. Najviše
ih ima u mesu , mlijeku, jajima i siru.Masti
-Masti
se stvaraju u organizmu trudnice iz ugljikohidrata. Ipak je potreban
unos prehranomnekih masnih kiselina, koje se nalaze u biljnim uljima, a
služe za razvoj nekih stanica mozga i živaca.
Ugljikohidrati

-Služe
kao izvor energije za sve stanične procese organizma i za rad svih
organa. U obliku škroba se nalazi u žitaricama, u obliku šećera u voću
i mliječnim proizvodima.

Vitamini A i E

-Potrebni
su za rast tkiva. Vitamin A štiti oči, kožu i sluznice. Nalazi se u
jetri, jajima, maslacu, biljnim uljima, mlijeku, voću i povrću.

Vitamini skupine B

-Sudjeluju
u razgradnji ugljikohidrata i oslobađanju energije, te u rastu tkiva.
Posebice je važan vitamin B12, koji je neophodan za stvaranje crvenih
krvnih zrnaca u majke i djeteta. Najviše vitamina B sadrže : jetra,
meso, mlijeko, jaja, sir, leća, žitarice...

Vitamin C

-Omogučuje
asimilaciju željeza, sudjeluju u rastu dječjeg tkiva i stvaranju nekih
hormona. Najviše ih sadrži : limun, naranča, šumsko voće, cvjetača i
kupus.

Željezo

- Mineral koji je
neophodan za stvaranje hemoglobina u crvenim krvnim zrncima, koji je
prenosilac kisika. Najviše ga sadrže : jetra, jaja, meso, zeleno
povrče, žitarice

Kalcij i fosfor

-Kalcij
je neophodan za izgradnu kostiju i zubi ploda ali i za funkcioniranje
svih stanica. Fosfor je potreban za normalno djelovanje kalcija, njihov
međusobni odnos mora biti normalan. Najviše je kalcija u mlijeku, siru
i drugim mliječnim proizvodima.

Magnezij

-Potreban
je za razvoj tkiva, regulira podražljivost mišičja, suprostavljajuči se
kalciju. Najviše ga sadrže : leća, špinat, mahunarke, banane, ribe.


bebe-i-mi.com
avatar
Tanja
Admin
Admin

Broj postova : 206
Points : 613
Reputation : 0
Join date : 25.05.2009
Age : 40

http://suncemojemalo.forumcroatian.com

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.